Vegetarijanstvo
NEKOME MAJKA A NEKOM MAĆEHA
Čovek je veoma
davno došao na ideju da treba da izbaci meso iz svoje ishrane. Još u staroj
Grčkoj, pojedini filozofi zastupali su tezu vegetarijanizma. Neki od njih
otišli su toliko daleko da su svojim potencijalnim učenicima kao uslov za
pohađanje njihovih škola postavili vegetarijansku ishranu! No, i oni su imali
svoje razloge: filozofi su, kako je zapisano, govorili da će njihovi učenici
bolje razmišljati i imati bistar um ukoliko budu izbacili meso, jaja i mleko iz
svoje ishrane. Iako su se svi divili njihovoj mudrosti, ideja vegetarijanstva
nije zaživela sve do druge polovine dvadesetog veka (što će reći: pre 50-60
godina).
POČETAK IMPERIJE VEGETARIJANACA
Da je Amerika zemlja
odakle nam mnogo toga dolazi potvrđuje i priča o vegetarijancima. Naime, posle drugog
svetskog rata, kada se tamo standard polako popravio, određen broj ljudi
shvatio je da proizvodi od životinja, koje se gaje na farmama, nisu
zadovoljavajućeg kvaliteta jer u sebi imaju značajnu količinu otrova, hormona i
antibiotika. Pošto tada nije postojala adekvatna ponuda organski gajenih
namirnica, najlakše je bilo izbaciti ove proizvode iz upotrebe i zameniti ih,
manje zagađenim, biljkama. U početku je vegetarijanstvo predstavljalo trend.
Bilo je „in“ ne jesti meso već ga zameniti sojom. I u moderno doba nastupi
period kada javne ličnosti učestalo počnu da propagiraju ovakav pristup pa on
ponovo postane jedna od „trendi stvari“. Šezdeset godina od svog ponovnog
rođenja, vegetarijanstvo je postalo prava imperija. Danas ljudi postaju
vegetarijanci iz krajnje različitih pobuda: jedni zbog gore pomenutih otrova u
mesu, drugi zbog verovanja da će im razmišljanje biti jasnije kao u grčkih
mudraca, treći smatraju da je nepravedno oduzeti nekome život da bi se nahranio
(ne znam šta lavovi misle o ovom pitanju), četvrti vele da u ljudskoj prirodi
nije da jede meso, peti misle da će izbacivanjem mesa iz ishrane početi da se
hrane zdravo, ostali jer je to „kul“.
KOLIKO SU STROGI
Videli smo da ljudi
iz različitih ubeđenja izbacuju hranu životinjskog porekla iz svoje ishrane.
Međutim, ne izbacuju svi baš sve. U zavisnsti koliko su strogi, vegetarijance
možemo podeliti:
VEGANI. Najekstremniji vegetarijanci.
Oni ne unose ništa što je životinjskog porekla. Niti meso, niti jaja, mleko,
mlečne proizvode. Oni najrigorozniji smatraju da pravi vegan ne treba da jede
pored ovoga ni med. Takođe se u okviru ove grupacije izdvaja podgrupa onih koji
zagovaraju ishranu isključivo sirovim biljkama.
LAKTO-VEGETARIJANCI. Lakto, znači
mleko, dakle, u ovoj grupi se nalaze oni koji od životinjskih proizvoda unose
jedino mleko i mlečne prerađevine, a zauzvrat se odriču mesa i jaja. U glavnom
ljudi postaju lakto vegetarijanci jer smatraju da je nepravedno oduzeti život
nekome da bi se nahranio.
LAKTO-OVO-VEGETARIJANCI. To je najblaži
oblik, gde osoba ne konzumira jedino meso, dok su jaja i mleko „dozvoljena
hrana“. S obzirom da većina vegetarijanaca pripada navedenoj grupaciji, obično
se pod pojmom VEGETARIJANAC podrazumeva pripadnik ove zajednice.
ČETIRI TEŠKE GREŠKE
Ishrana na
vegetarijanski način može biti korisna, ali može biti i pogubna. Da vidimo o
čemu se radi...
PRVA GREŠKA. Kada se nešto izbaci iz
ishrane, neophodno je da se nešto drugo ubaci. Ne možemo jednostavno prestati
da jedemo meso i jaja, a da zauzvrat ne povećamo količinu mahunarica i
uljarica. Ili ako se odreknemo mleka, jogurta i sira, moramo povećati količinu
zelenog lisnatog povrća (kelj, brokoli, peršun) i uvesti turšiju (posebno kiseo
kupus) kao sastavni deo našeg menija. Na taj način nećemo dozvoliti da imamo
nedostatak kalcijuma ili nedovoljan unos proteina i sl.
DRUGA GREŠKA. Industrijski
vegetarijanizam odnosno, loša zamena. Većina savremenih vegetarijanaca pravi
ovu grešku. Od njih se često mogu čuti izjave da su meso, mleko i jaja „loši“.
Šta to znači „loši“ i zbog čega, mnogi od njih ne umeju da objasne. U svakom
slučaju, vegetarijanac smatra da je štrudla sa jabukama zdravija od kuvanog
jajeta, da je pašteta od soje bolji izbor od barene piletine, ćuretine ili
ovčetine, da je sojin margarin bolji od životinjskih masti i da su viršle od
soje zdrava zamena za standardne. Na žalost nije baš tako. Prerađevine od mesa
i prerađevine od soje imaju negativnih efekata na zdravlje ljudi. Zameniti
jedno drugim jeste, kako bi naš narod rekao: „presipanje iz šupljeg u prazno“.
Ukoliko želite da budete vegetarijanac da biste se zdravije hranili imajte na
umu da industrijski proizvodi od soje ili bilo kakve industrijske zamene (npr.
pirinčano mleko u prahu) nimalo ne koriste vašem zdravlju već ga direktno
ugrožavaju.
TREĆA GREŠKA je korišćenje biljnih
proizvoda, koji su dokazano štetni (na primer: šećera, peciva, belog brašna,
testenina). Šećer, definitivno, narušava dobro zdravlje. Moderno društvo ga
upotrebljava u daleko prevelikim količinama. Vegetarijanci nekako to previđaju,
i zbog toga stoji savet da izbegavaju šećer jednako kao i meso.
ČETVRTA GREŠKA. Vegetarijanac je
zaboravio odakle mu potiče ime. Da podsetimo reč VEGETArijanac potiče od latinske reči VEGETACIA, što znači biljno rastinje. Osnovu vegetarijanske ishrane trebalo bi da
čini upravo mnogo svežeg povrća (brokolija, karfiola, luka, kupusa, šargarepe,
krastavca, kelja, prokelja, peršuna, paškanata, celera, cvekle, salate...). Na
žalost, retko koji vegetarijanac sadašnjice ima u svojoj ishrani ovako
raznovrsan asortiman svežeg povrća.
ZELENI PROBLEMI
Zbog neadekvatne
ishrane (koja je najčešće uzrokovana gore pomenutim greškama), vegetarijanci
imaju mnoštvo zdravstvenih problema. Najučestaliji su: kandida, nedostatak
kalcijuma, vitamina B12, anemičnost, problemi sa limfnim sistemom, alergijama,
hormonalni poremećaji (prvenstveno rada tiroidne žlezde)...
KOME KORISTI, A KOME NE
Koristi od PRAVILNE
vegetarijanske ishrane su mnogostruke. Prva pogodnost u nizu jeste pročišćujući
efekat hrane. Organizam se oslobađa od otrova, kojih u sadašnjem vremenu ima
sve više. Druga korisna stvar jeste vitkija linija, a treća veća energija tokom
čitavog dana. Još jednom moram naglasiti da se možete okoristiti jedino od
PRAVILNE vegetarijanske ishrane.
Oni kojima prelazak
na vegetarijansku ishranu može doneti blagodet su:
1.
osobe sa viškom kilograma
2.
ljudi koji su u dosadašnjoj ishrani koristili
previše mesa, mleka ili jaja
3.
osobe sa prirodno slabom želudačnom kiselinom
4.
fizički neaktivne osobe
5.
lljudi stariji od 45 godina
Rigorozna
vegetarijanska ishrana se ne preporučuje:
1.
osobama sa jakom želudačnom kiselinom
2.
sportistima i fizički aktivnim ljudima
3.
deci i tinejdžerima (najbolji izvor proteina i
masnoća: riba)
4.
osobama na hemo i zračnoj terapiji (zavisno od
slučaja)
5.
osobama koje se oporavljaju od teških bolesti
(potrebna pojačana, a ipak zdrava ishrana)
6.
mršavim osobama koje nikada nisu volele da jedu
meso, a uživale su u mleku i mlečnim proizvodima
Pažnja: Budite
svesni da ne morate da pravite izbor „sve ili ništa“. Nekome neće koristiti da
potpuno izbaci meso iz upotrebe, ali bi mu jako prijalo da značajno smanji
njegovu količinu. Isti je slučaj sa jajima, mlekom i mlečnim proizvodima. Važno
je ipak, potruditi se da pronađete proizvode organskog kvaliteta. Moguće je da
niste na to obraćali pažnju, ali se u našoj zemlji mogu naći proizvođači koji
idu u susret organskim standardima.
Ivan Vukić
Super tekst,ja evo godinama pokusavam da postanem vegetarijanac,sada sam u fazi da meso jedem samo na slavama,nadam se da cu uskoro i to da izbacim.To sve ne diolazi iz nekih mojih ubedjenja vec se bolje osecam tako i zaista bistriji je um.Uzgred ako citas bibliju videces da je bog stvorio coveka i dao mu bilje i sve sto raste iz zimlje za ishranu a ne zivotinje...Pozdrav
ОдговориИзбриши